Let 3 će, oh kako li uzbudljive informacije, dvanaestog dana u veljači mjesecu održati svoj "Antivalentinovo" koncert u Domu Sportova. Kao uvertira tom događaju, najavljeno je nekoliko samostalnih "warmup" evenata po gradu u nadolazećim danima. Prvi od njih se već odigrao, i nekako sam prilično siguran da će i ostati u arhivu kao najzanimljiviji, čak i nakon što stari hahari proparadiraju tom ponajvećom gradskom pozornicom. Radilo se o nastupu Mrleta (basista spomenutog benda, jel'), Ivanke Mazurkijević (njegove životne partnerice, jel') i benda Strukturne Ptice (starog projekta iz '80-ih koji je nedavno uskrsnuo u novom ruhu, jel'). Lokacija je bila pomalo atipična, naime Teatar &TD. Kako je aranžman bio takav da su u dvorani ostavljene stolice, to je ograničilo broj uzvanika na svega cca. dvije stotine, što je dovelo do toga da su sva mjesta rezervirana već pet dana unaprijed. Stvorio se, moram priznati, lagani dojam VIP koncerta, kojeg je dodatno pojačala neograničena količina besplatnog piva koja se točila u predvorju. Što li ne dođoh malo ranije, jelenskih mi rogova? Bilo kako bilo, uz pristojnu akademsku četvrt kašnjenja smo pušteni unutra te smo čoporativno pohrlili uzbuđeni da vidimo što nam je to ovaj ekscentrični glazbeno-ljubavni par pripremio. Mogu vam odmah reći, pripremili su nam puno toga dobroga. Pa i pomalo neočekivanoga. Naime, kako je glazba koju rade u okviru ovog projekta neusporedivo mirnija i "pristojnija" od onoga čime nas zabavljaju u matičnim bendovima (ako ima onih koji ne znaju, Ivanka je pjevačica u Stampedu), tako su odlučili i malo obuzdati svoje karaktere za ovu priliku, te su se prezentirali u jednom vrlo uglađenom svjetlu. Ivanka (aka IvaneSky) je u dugoj crvenoj haljini izgledala i ponašala se poput prave graciozne primadone, miljama daleko od one vrckave brbljavice kakvu poznajemo. Dotakla se i sama tih činjenica u nekom trenutku, spomenula je da su joj savjetovali da se obuzda kako ne bi kvarila doživljaj. Iako ju inače neopisivo simpatiziram točno onakvu kakva jest, mogu shvatiti tu logiku. Mrle (aka Mr.Lee) se pak potpuno pritajio, nije rekao niti jednu jedinu riječ cijelo veče. Bio je previše zadubljen u elektronska pomagala kojima je manevrirao, a jedino za što su mu služila usta je bilo da puše kroz cjevčicu u bačvu vode koja je visila sa stropa. Što je fora koja nema nekog velikog smisla, ali se pokazala prilično efektnom. Moram dodati još jednu stvar, na njih oboje se, vjerovali ili ne, mogla primjetiti trema. Mrle se cijelo vrijeme nervozno vrpoljio i brisao čelo ručnikom, a Ivanka je i sama rekla da je u "predsrčanom" stanju. Budući da se u oba slučaja radi o blago rečeno scenskim rutinerima, jasno je koliko im je ovaj koncert značio i koliko su sebe u njega uložili. Eto, sad mogu mirno spavati, jer su apsolutno položili ovaj inicijalni test. Ne samo oni, nego i kompletan prateći bend koji je zauzeo jedan prilično nenametljiv gard i popunjavao praznine puštajući pritom meštrima ceremonije da kolo vode. I vodili su ga. Ivankin je vokal zvučao nerealno lijepo, na momente pomalo vanzemaljski. Očito je bilo da su pjesme rađene upravo za nju i da ih nitko drugi na svijetu ne bi mogao tako kvalitetno otpjevati. Svaka čast za Stampedo, ali sad je postalo jasno da ona u tom bendu ne može do kraja manifestirati svoje impresivne pjevačke sposobnosti. Mogli ste već iz dosadašnjeg teksta zaključiti kako je ovo bilo prvo predstavljanje ovog projekta zagrebačkoj publici, tako da nitko nije mogao točno znati što očekivati. Ja sam osobno pretpostavljao (navodeći se po predivnoj pjesmi Final Words koja je do sad jedina bila plasirana u eter) kako će Mrle svirati ukulele na par pjesama a ostatak vremena provesti na basu. Ništa od toga, osamdeset posto giga je tipkao po laptopu i puštao razne šumove i tonove. Iskreno, jedina zamjerka je što je u pojedinim trenutcima ta elektronika bila zadužena za glazbene inserte za koje je bilo potpuno jasno da su se mogli i odsvirati, ali to je nešto s čim se lako moguće solidna količina prisutnih ne bi složila i može se dijelom pripisati mom osobnom ekstremnom favoriziranju odsviranih tonova nad onim isprogramiranima. Lažem, ima još jedna zamjerka. Sjeo sam točno na mjesto s kojeg mi je Ivankinu glavu prekrivao onaj odvratni ogromni stalak za note što me dovelo na rub suza točno u trenutku kad ga je ona (ili je to bila božanska intervencija?) odlučila premjestiti. Spomenuta otegotna okolnost mi ni najmanje nije umanjila utisak da je ova glazba što nam ju Strukturne ptice feat. Mr.Lee & IvaneSky podariše jednostavno prelijepa. Da, to je prvi epitet koji pada na pamet. Ljepota. Lijep vokal, lijepi stihovi, lijepi aranžmani, lijepa atmosfera. Kad biste me pitali da ju strpam u neki žanrovski koš, ne bih se usudio ići dalje od "pop". Ali ne ono rijetko govno koje nam se servira pod pop, nego fini, inteligentni pop za sladokusce. Vrlo bitan segment je i taj da je ta muzika većinom u originalu bivala namijenjena kazalištu i filmu, te baš zbog toga ostavlja dojam kao da iza svake pjesme stoji neki širi kontekst i intrigantna (poglavito ljubavna) priča. Red bi bio spomenuti da su imali i goste - Boris Štrok iz Quasarra je uletio u pravom trenutku da podigne intenzitet i otpjeva jednu baladu s IvaneSky a usput nam i pokaže koliko iznimno kompatibilni su im glasovi, dok je Darko Jurković imao čast malo nas impresionirati gitarističkim znanjem. I tako, sitno po sitno, došlo je do trenutka kad Ivanka napušta stejdž i prepušta nas preostaloj gospodi. Oni se tad iz pitomih plaćenika koji sjede pretvaraju u strastvene nemani koje isporučuju potpuno iznenadnu (i samim time još impresivniju) instrumentalnu bombu imena Digital Sea, nakon koje je bis naprosto bio neminovan. Na njemu su ponovili jednu pjesmu (Saddle in the Cold), a onda nas pozdravili do sljedećeg susreta. Za koji se šuška da bi se mogao dogoditi vrlo brzo, jerbo je interes vrlo velik. Ova je glazba prekvalitetna i previše je ljubavi i pažnje u nju utkano da bi ostala samo povremeni side-project, pokazuju to i brojnost i reakcija publike. I dok Mr. Lee ni inače nema problema s privlačenjem naroda, vjerujem da je nastupanje pred punim dvoranama nešto što Ivanki, čiji je bend već dugo vremena u stagnaciji, znači jako puno. Uskoro im izlazi i album, od srca želim da nakon toga uslijedi cijela turneja pred punim dvoranama, i to ne samo u Hrvatskoj.

ujak stanley // 17/12/2015