Zadarsku grupu Scarlet Notes prvi put sam gledao uživo prošle godine kad su nastupili u finalu HR Demo festivala. Bili su mi negdje između Nole i Laufera, gdje su od prvih preuzeli pop melodiju, a od potonjih distorzirane gitare. Tada mi je jedna od usporedba bila i s riječkom grupom Fit, što je pri slušanju njihovog debut albuma potpuno iščezlo. Grupa nastupa u formaciji trija, a čine ju Zrna Zuber (bas i vokal), Leonardo Jakšić (gitara) i Josip Miočić (bubanj). Osim HR Demo finala, grupa je prošle godine osvojila i drugo mjesto na HGF festivalu, a odradili su i svoju prvu UK turneju. Debut album koji nosi deset pjesama, u meni, (nažalost), nije pobudio one pozitivne emocije koji sam doživio pri njihovim živim nastupima. Što je razlog tome ne znam, ali dogodio se onaj tipičan problem, gdje rad u studiju nije iznjedrio potrebnu energiju koju grupa ima uživo. Scarlet Notes svoju glazbu, kako stoji na njihovoj facebook stranici, definira kao alter pop-rock. To definitivno nije daleko od istine, samo što i s jedne i s druge strane fali još dosta da se na pravi način pomire ti pravci. Jedina pjesma u kojoj su kvalitetno pomirili alter i pop-rock je "Makni se", koja ima dovoljno radiofonične force da osvoji i širu populaciju. Balade, kojih na albumu ima nekoliko, nemoju potrebnu emotivnu snagu da se slušatelj za iste zakači. Štoviše, u posljednjoj "Reci mi" uveli su violinu (Ana Ivanov) i violončelo (Monika Hočevar), ali niti taj potez nije donio pravu emociju. Jedan od razloga leži u premalo konkretnim tekstovima, za koje se slušatelj, koliko god se trudi, ne može uloviti. Daleko od tog da su oni izrazito loši, ali ljubavna tematika koju pecaju nije dovoljno snažna da se ureže u slušateljeve misli. Pravi primjer tog je refren, koji bi trebao biti tour de force Scarletovih pjesama, no to postiže samo zahvaljujući vrlo dobrom ženskom vokalu, a nikako tekstom. A i sam naziv albuma puno je bliži lošoj srednjoj struji, a ne punokrvnom rock bendu, kako većim dijelom Scarlet Notes (s razlogom!) sebe predstavlja. Distorzirane gitare vrlo često su monotone, ponekad i malo tupe, što brže pjesme glazbeno čini plitkim s velikom intrumentalnom prazninom. Kao da albumu fali velika doza slojevitosti, pa vrlo često zvuče kao demo bend koji se traži, kao grupa kojoj fali vlastoručni potpis koji ih odvaja od ostatka scene. Tu bi veliki kvalitativni pomak grupa dobila ubacivanjem klavijatura i puno većim aditivom pozadinskih vokala.



Bilo bi zločesto reći da je debut album Scarlet notes loš, ali fali mu puno toga što bi ga učinilo boljim. Posebno jer smatram da grupa, koja iza sebe, u raznim inačicama, ima već pet godina na underground sceni, treba to i pokazati. S debut albumom to se nije pokazalo, u meni je pobudio premalo interesa da se češće nađe u mom plejeru.

ocjena albuma [1-10]: 6

jura // 30/07/2015