home > mjuzik > Nebuloze

kontakt | search |

APSOLUD: Nebuloze (Aquarius Records, 2011)

ApsoLud je sastav koji nema svoju točnu adresu. Članovi su mu iz tri različita grada; Zadar, Spilt i Zagreb. A u svojoj glazbi kombiniraju također tri različita pravca; rock, hip-hop i funk. Njegovi članovi su Jakov Kolega, Igor Jakšić, Marko Belić i Fran Krsto Šercar. Njihova zajednička glazbena pustolovina je počela 2008. godine. Tijekom zadnje tri godine odradili su nekolicinu nastupa u raznim velikim klubovima. Među koje se ubrajaju Pauk, Boogaloo, Močvara i Sax. Također su sa svojom pjesmom "More" nastupili i na Splitskom festivalu 2009. kao bend s najviše glasova publike. Pod okriljem Aquarius Recordsa su u lipnju ove godine objavili svoj album prvijenac. Albumu su nadjenuli ime "Nebuloze" i uvrstili u njega jedanaest pjesama. Od kojih je istoimena pjesma predhodno objavljena kao single. Te je za nju napravljen i video spot u režiji Ivane Jurić.

Ono što uvijek nanova iznenadi kod pojedinih debitantskih albuma, jeste autentičnost njihovih tekstova. Iz kojih se vrlo dobro može razaznati da su nastali iz stvarnog života. Te da doslovce svaka pjesma u njima priča svoju vlastitu priču. A to je slučaj i s ovim albumom. Simbolično nazvanim "Nebuloze". Očito je da su dečki iz ApsoLuda crpili inspiracije iz vlastitih doživljaja, življenja u Dalmaciji ili u Zagrebu. Susreti s češkim turistima i o borbi s velikim vrućinama. Ili što to znači najebati u šetnji noćnim gradom od trojice mrklih likova. Često se koriste sulude i humoristično slikovite priče i retoričke pitalice, koje ostavljaju dojam kao da su to doista nebuloze, naškrabane nerazjašnjivim "doktorskim" rukopisom. Ali isto kao što riječ "nebula" stoji zapravo za interstelarni oblak plazme, prašine i gasa, iz kojeg se doslovno rađaju nove zvijezde, tako i ove "nebuloze" imaju svoj dublji smisao. I u njima se, onako kroz cvijeće, dotiče raznih iritirajućih (ili ne?) tikova, nosatih basista, patnje za biti omiljenim ili o temperaturi mora prilikom kupanja. Ili se jednostavno pjeva oda o jednom malom mostu ili o rupi na čarapi, zbog koje se ne može javno izuti cipela. Sve to preneseno jednim jednostavnim i pristupačnim, ponekad i vulgarnim "slangom". I simpatičnim i laganim dalmatinskim naglaskom pjevača Igora Jakšića-Grma. Pjesmama je također karakteristična njihova iznimno jaka energičnost, s vrlo izraženim akcentima na ritmičnosti. Općenito govoreći, cijeli album ima jednu vrlo šaroliku zvučnu sliku. I nije tek tamo neki puki funk album. Nego se tu mogu naći i utjecaji tropical, dub i jazz glazbe. Kao i ambijentalnog, relaksirajućeg funka, stiliziranog hip hopa i dobro kondicioniranog, spontanog i žestokog rocka. Sve skupa uvezano virtuoznim i gotovo minucioznim izmjenama ritma i melodičnim prijelazima, koji u sebi sadrže jedan jaki i turbulentni "groove", koji do vanjskih granica stratosfere potencira njihovu dinamičnost. Bubnjevima dominiraju osnovni repetitivni mid-tempo ritmovi. Ali oni se ne zadržavaju uvijek u toj glavnoj šemi, već se sporadično probijaju u brze, hipnotičke ragga/reggaeton beatove. I tako tvore jedan vrlo efektivan ritmični kontrast, od kojeg podjednako profitira i dotična pjesma i album kao cjelina. Ljepljive i elastične bas linije upotpunjuju ritam sekciju zajedno s bubnjevima. S tim da je i sam vokal u svojem bubnjevo-centričnom govor-pjevanju također perkusivnog karaktera. Melodična struktura pjesama se sastoji iz vodeće, zarazne "feel-good" funky ritam-gitare. Iz koje izbija neka nesputana, disruptivna ludost, koja u sebi reflektira svu energičnost i kvalitetu ovih pjesama. Također treba pohvaliti kvalitetu snimljenog materijala, produciranog kod Roberta Nappholza i masteriranog u studiju Morris.

Ovaj sam album osobno podvrgao testiranju; u hodanju gradom, u vožnji u autu. I rezultat je uvijek bio isti - natjerao me je da se uvijam kao James Brown na acidu. Jedanaest pjesama u kojima nema ni sekunde dosade ili prezasićenosti. Nema nekih suvišnih dijelova ili promašenih namjera. Već je se sve posložilo onako kako je to i trebalo biti; plesno, zabavno, energično i bučno. I prije svega, neobično i originalno.

ocjena albuma [1-10]: 9

z. marković // 22/10/2011


PS: Nebuloze će slušati Mario Stipanović
Share    

> mjuzik [last wanz]

cover: Filip Fantoni

FILIP FANTONI: Filip Fantoni (2019)

| 12/11/2019 | horvi |

>> opširnije


cover: Upper Structures

PAVLE MILJENOVIĆ: Upper Structures (2019)

| 07/11/2019 | jura |

>> opširnije


cover: Twin Cities / Plava laguna / References, Reflections: Revelations

TREES OF MAINE / CONSECRATION / (THE) LESSER MEN: Twin Cities / Plava laguna / References, Reflections: Revelations (2019)

| 31/10/2019 | pedja |

>> opširnije


cover: Leaving Meaning

SWANS: Leaving Meaning (2019)

| 25/10/2019 | horvi |

>> opširnije


cover: Iz kapetanovog dnevnika

CHUI: Iz kapetanovog dnevnika (2019)

| 21/10/2019 | horvi |

>> opširnije



well hosted by plus.hr | web by plastikfantastik*