home > koncert > Inkubator @ Tvornica, 28/02/2013 + Pro-Pain @ Kset, 01/03/2013

kontakt | search |

Inkubator @ Tvornica, 28/02/2013 + Pro-Pain @ Kset, 01/03/2013

Razlog 2 u 1 kombinacije nije ljubav prema istoimenim kofeinskim pripravcima nego čista nužda i poremećaj svijesti zvan posao od 0-24 proteklih tjedan dana. Isprike na kašnjenju s izvještajem, ali kapitalizam je gladna ranjena životinja - koja ne bira.

U utorak 28.02. u malom tvorničkom pogonu do ušiju je dopiralo 3 različite kvalitete zvuka. Prvonastupljena Irena Žilić, majstorica, novopečena je underground akustična princeza. Nažalost, nisam stigla ranije na svirku, ali iz prvih, a i preko nekoliko usta s kojima sam razgovarala naknadno, dopirale su samo pozitivne impresije. Da, svjetski je materijal, da, ima glaščinu i taktičnost, i da, sad sam još više znatiželjna za "naš" slijedeći lajv susret.

Drugi, i pomalo, u određenoj mjeri drugačiji, svirali su Achromatic attic. Mlađahna zagrebačka ekipa koja uživa u statusu svirača, sa svojim mlađahnim grupi djevojkama (ajde, u biti su to cure i frendice), odsvirali su ugodan koncertić. Onako, učinili mejnstrim indi hipster generaciju zadovoljnom. Da, dobro zvuče i mogu se komotno profuravati slijedeći put da su bend izvana, jer ih pomalo eklektički stil ipak izdvaja od hrvatske garažne mase. Za moj ukus fali energije, one sirove (jebiga teško se odlijepiti od korijena Slayera i ekipe) ...jerbo su me u suprotnom dosta podjsetili na Killerse (iako, da se razumijemo, ni kilersi nisu loši..jednostavno mi nisu che). Jedan kratki bisić. Potencijal je tu, a još bi divnije bilo postaviti mega paradoksalne temelje pa kad se već zovu bezbojni, da žešćim zvučnim žarom obojaju slijedeću svirku. Ostatak večeri, čini mi se, proveli u bekstejdžu, eh ta današnja mladež.

Pravi motiv dolaska ipak su bili Mel Camino, poznati mi Velikogoričanci, jedan od bendova koje teško možeš svrstati u ladicu. Promovirali su novi album (koji bi trebao izaći iz pećnice kroz koji mjesec), a bilo je i anegdotalno, kako Majsec (vokal) kaže: "...pozdravljam sve koji su došli, večeras sviramo samo nove stvari, iako znam da većina ne zna ni stare, al svejedno...". I bilo je tako nekako - maštovito, ajmo reć osjećaja otprilike: pirati s kariba meeting ciganska kola tik pred ponoć ispred bundeve. Na svu sreću, za potpuniji izvještaj, stare stvari znam, a i bila sam gost na nekoliko prijašnjih svirki. Proteklu godinu dana Caminosi su u svojim katakombama revno i marljivo pripremali nadolazeći album. Razlika je osjetna, opipljiva, a esencijalni dijelovi zadržali su svoju formu. Camino je bend koji inače ne sjeda na prvo slušanje. Nisu plošni, prije antigeometrijski slojeviti.

Negdje oko pola ponoći krenuli su sa svirkom u, za jedan utorak, solidno popunjenom prostoru. Tvornica, zaista, je izvrsno mjesto za ovakav tip svirki. Zvuk je bio odličan, a tonca (tko god da je) komotno mogu i uspješno pohvaliti jer je sve bilo divno uštimano. S prvim pjesmama Camina ljudi već cupkaju, pa se vrlo lako da prepoznati tko od njih bend prati i tko je već prije sate provodio na probama ili na zajedničkim druženjima, slatko. Caminosi, željni svirke, do ove su se očigledno dugotrajno i posvećeno pripremali jer su zvučali kohezivno i samouvjereno. U odnosu na prethodnih zadnjih par primjećuje se ogromna pozitivna promjena. Nije lako isfuravati nešto što nije mamljivo svima, i nije lako furati kompleksnost ili malo poetskije tekstove. Bez obzira hoće li mi netko smrtno neoprostiti poredbe s drugim bendovima, onima koji nisu bili tamo na drugačiji način ne mogu prenijeti kako zvuče. U aranžmanskom smjeru kombinacija Rundeka, stihovski Azre, a vokalski Pipsa. Vanja je na gitari izvrsna kontrateža lepršavim i istodobno melankoličnim zvučnim nizanjima, a klavijature vuku na zvuk 70ih. Violina u ritmu zemljina srca bila je pun pogodak, a moram priznati da se akustara za vokalnim vratom ponekad doima i redudantnom jer im baš i stoji malo glasniji r'n'r štih. Kompaktno, primamljivo i veselo, falila je još samo jedna dobra laganica. A da, i lice s naslovnice, tj. lice starčeka s bradom na jumbo platnu u pozadini podsjeća pomalo na Marxa, slučajno ili namjerno, tko zna?! :)

----------------------------------------------------------------------------------------

Sad ide dio gdje izvještaj prelazi u mini-kombo. U srijedu 01.03., u Ksetu, Pro Pain. Dijametralno suprotni prethodnom tvorničkom danu, ali toliko vrijedni pažnje da je bilo gotovo bogohulno propustiti ih. Predgrupe - izvinite, ponovno poslovne zavrzlame. Uskoro bih trebala početi s mantrom: probaj stići na predgrupe, probaj stići na predgrupe, probaj...Kao jednoj čudnjikavoj perfekcionistkinji, polovični izvještaji mnogo teško znaju pasti. No, da ne d(uljim)ramim - Pro Pain. Nema slika, a nema ni milosti. Tko je slike htio, neka dođe slijedeći put u Kset. Već poslovično dupkom popunjen prostor, odiše testosteronima u zraku. Čudim se da karte nisu rasprodane, jer rijetko tko je još više mogao stati unutra. Čini se da su i predgrupe dovoljno zainteresirale posjetitelje jer se prije početka Pro Paina nije moglo progurati bliže bini. Doduše takav potez ne bi bio dovoljno zdrav, definitivno nosi određen rizik, jer sam taman negdje početkom koncerta očekivala projektile, čaše, alkohol, zaostale marte, i slične dijelove. Na sreću incidenata nije bilo. Za žene, na koncertu tipa Pro Pain, gdje je razmjerno mnogo obrijanih glava (više nego čupavih), optimalna strateška pozicija je negdje u ravnini sa šankom. Sve ostalo upućuje na žešći mazohizam, autodestruktivnost, i/ili ljubav prema frakturama. Odabrala sam dobru poziciju iza živog zida, taman iza hrpice dovoljno razboritih mladića koji dijele žensko mišljenje o divljaštvu. ....nakon održane minute šutnje za (iskreno) do dana današnjeg ne znam kog, jer mi nitko od fanova u blizi nije znao objasniti o čemu se radi, počelo je "divljaštvo".

Ovog trena dok pišem recenziju pokušavam dešifrirati bilješke na mobitelu (koje obično znam pisati radi boljeg prisjećanja) koje idu otprilike ovako: "It sucks to be you, stejdž dajv, laktovi, masna baklava..." volim kad ne znam što je pisac htio reći. Svakako je bilo osvježavajuće prisustvovati epohalnim stejdž dajvinzima, koje istini za volju i rijetko kad viđam na hrv. koncertima, bar ne one kvalitetne. A masna baklava iz ove perspektive nema nekog smisla, ali apsolutno je vezana uz zvuk i karakterističnu propainovsku masnjavu od rifova, kao i kristalno jasne brejkove zbog kojih ih takve i obožavam. I ponovo se vraćam na poslovično dobar Kset, koji ni ovaj put nije iznevjerio dobrim zvukom. Dovoljno velik da privuče jake bendove, a opet dovoljno mali da se osjećaš intimno povezan s mužikašima. Ipak, imam filing da je stejdž svojom veličinom bio nekako u neskladu s pejnovcima. Nešto su se stisli, a kad imaš toliko zdravo-luđačke energije mali prostori samo sputavaju . Kada sam ih lani gledala u prostranoj Zabokovoj Regenerator dvorani, izgledalo su mi puno "zdravije" i manje sterilno, mogli bi reći - optimalni. Miksom što starih što novih stvari, opet su dokazali da su mamuti izvornog hardcore-a s aditivima treša. Čim sam čula meni dragu i simetričnu "In for the kill" jedina želja bila je - repete. I sami pejnovci su nakon konca izgledali čist zadovoljno svirkom u prepunom klubu, u opuštenoj atmosferi malo časkali s fanovima,... tko ne bi nakon takve večeri.

suzie q // 07/03/2013

Share    

> koncert [last wanz]

cover: Noflipe, Martin Ladika @ Dva Osam, 21/03/2023

Noflipe, Martin Ladika @ Dva Osam, 21/03/2023

| 28/03/2024 | ujak stanley |

>> opširnije


cover: KING UBU + JEMBRELA, 24/03/2024, Močvara, Zagreb

KING UBU + JEMBRELA, 24/03/2024, Močvara, Zagreb

| 26/03/2024 | horvi |

>> opširnije


cover: Veja @ Vintage, 20/03/2024

Veja @ Vintage, 20/03/2024

| 24/03/2024 | dora p |

>> opširnije


cover: TUROBNI MOYER, 18/03/2024, Močvara, Zagreb

TUROBNI MOYER, 18/03/2024, Močvara, Zagreb

| 20/03/2024 | horvi |

>> opširnije


cover: Hania Rani@Cankarjev dom Ljubljana

Hania Rani@Cankarjev dom Ljubljana

| 20/03/2024 | bir |

>> opširnije


> chek us aut!
> rilejted? [@ terapija.net]
> last [10] @ terapija.net
> najawe [blitz]

>> sve blitz najawe


well hosted by plus.hr | web by plastikfantastik*