home > mjuzik > Too Much Information

kontakt | search |

MAXIMO PARK: Too Much Information (V2 Records, 2014)

Maximo Park je bend koji je već dugi niz godina na sceni. U matičnoj Engleskoj uživaju kultni status, koji su si priskrbili već debi albumom "A Certain Trigger" koji je bio nabijen prštećim post punk gitarističkim pjesmama. Ostale su tu zauvijek Apply Some Pressure ili Graffiti. Frontman Paul Smith specifičnim je glasom i karizmom osvajao publiku, a horde fanova po Engleskoj nose šešire po uzoru na njega.

Nažalost, i nakon petog albuma, ostat će veliki unutar granica "ujedinjenog kraljevstva", a po Europi i Svijetu mogu svirati po manjim klubovima i to je sve.
Šteta, jer novim su albumom napravili odmak od klasičnog gitarističkog zvuka. Otkrili su elektroniku, masne i moćne basove, srećom u umjerenoj količini kako ne bi pretjerali kao neki koji su to isto činili prije njih (npr. The Killers). Album ipak počinje klasičnim Maximo Park komadom Give, Get, Take post punk ritmom i slojem klavijatura skrivenih ispod njega.



Već na drugoj pjesmi polako otkrivaju karte. Brain Cells, ima plesni ritam, a nedostatak gitara na njoj uopće ne smeta. Ovo je jedna od njihovih najboljih pjesama i definitivno jedan od kandidata za naj pjesmu ove godine. S Leave this Island nastavljaju u sličnom tonu, no usporavaju na Depeche Mode brzinu i isporučuju jednu predivnu elektro eighties emotivnu laganicu.

"I'll stand up for You
I will act as a semaphore
I will guide you to a perfect landing
I will act as a distant shore
I will live to be the last man standing for you"


Ipak, da ne bi pretjerali s elektronikom na Lydia, The Ink will Never Dry, vratili su se gitarama i to Smiths-like. Da budem točniji ova me pjesma po naslovu, pjevanju i gitarama podsjetila na nekadašnje domaće brit-zvuk uzdanice THEE LARCHE, a to Maximo Parku može biti samo pohvalno.

Dalje, do kraja albuma, slušamo klasični Maximo Park zvuk, ponekad malo brži (Her Name Was Audre), ponekad sporiji (Where We're Going), no sve u svemu zadovoljavajući.

Uglavnom, mene je razveselio bogatiji i drugačiji zvuk benda, pa se nadam da će i mnoge druge, a možda nam se posreći vidjeti ih i na nekom ljetnom festivalu.

ocjena albuma [1-10]: 8

pedja // 11/02/2014


PS: Obavezno slušati: Brain Cells, Lydia, The Ink will Never Dry, Leave this Island
Share    

> mjuzik [last wanz]

cover: Split

LEPROTICA / Acidracula: Split (2025)

| 16/09/2025 | edo žuđelović |

>> opširnije


cover: The Bad Fire / WE WERE MADE PREY

MOGWAI / Kathryn Joseph: The Bad Fire / WE WERE MADE PREY (2025)

| 14/09/2025 | pedja |

>> opširnije


cover: Free From Pain

SPIRITS OF STYGIA: Free From Pain (2025)

| 12/09/2025 | čićo i mićo |

>> opširnije


cover: All the Dead Melt Down as Rain

UBOA: All the Dead Melt Down as Rain (2025)

| 12/09/2025 | edo žuđelović |

>> opširnije


cover: Angry Birds

65BANDITS: Angry Birds (2025)

| 11/09/2025 | edo žuđelović |

>> opširnije



well hosted by plus.hr | web by plastikfantastik*