home > mjuzik > Toy

kontakt | search |

DAVID BOWIE: Toy (ISO/ Parlophone, 2022)

Dan prije rođendana, 7. siječnja, Bowieva etiketa ISO u suradnji s Parlophone objavila je dugo odgađani album "Toy" snimljen još tijekom ljeta 2000. nakon što nije bio najzadovoljniji s prijemom "Hours" realiziranog godinu dana ranije. Radi se o njegovim najranijim materijalima iz 1960-ih godina kada je bio posve nepoznat, a povremeno ga je znao izvoditi na koncertima, no tim prvotnim snimkama manjkala je i produkcija i kvalitet (dobar dio pjesama je tiskan na singlovima uglavnom kao popuna B-strana u razdoblju od 1964. do 1971.).
[  ]

I to ne bi gotovo bilo ništa posebno do li prerada starih pjesama s tadašnjom ekipom u kojoj su između ostalog sudjelovali Earl Slick (gitara), Gail Ann Dorsey, Mark Plati (gitare i bas), Sterling Campbell (bubnjevi), Lisa Germano (violina, harmonika dugmetara, mandolina) i Tony Visconti (gudački aranžmani). Pa, stekao bi se čak i dojam manje interesantnog mu opusa za kojim ionako nitko nije pretjerano žudio da nije album realiziran čak na 3 CD-a s isto toliko verzija vitalnih desetak pjesama uz još nekolicinu dodataka koji se zasebno provlače po svakom CD-u.
[  ]

Tu ustvari i počinje interesantan i intrigantan dio za razmatranje iznimnog Bowievog talenta kako i na koje je sve načine umio napraviti od jedne te iste pjesme čudnovate metamorfoze od klasičnih rock formata s evidentnim štimungom utjecaja pod kojima je bio prije The Rolling Stones, Velvet Underground i Mark Bolana, preko akustičnih varijanti i sasvim drugačijih, alternativnih u kojima pokazuje pravi smisao i značenje alternativnog stvarateljstva. Naprosto, preslušavajući ovaj iznimno dugačak dokument u iznosu od preko dva i pol sata gdje je sve odsvirano, elem, nema nikakvih remikseva i posebnih studijskih fora poput extended i naknadnih mikseva, prepravaka i uljepšavanja.



Ovdje se u potenciranoj, uvjetno rečeno, prvoj izvedbi od njih ukupno tri osjeća duh Yardbirds, Van Morrissona & Them, The Kinks, pomalo Beach Boys, zvučnog zida Phil Spectora, ali i klasičnog rocka 60-ih kada je najnovije dostignuće bila gitarska distorzija kao ponos nove električne generacije. Sada da ne ulazim u drobljenje od pjesme do pjesme, valja spomenuti da se kolekciji od ukupno 38 novih varijacija pronašao prvi singl "Lisa Jane" iz 1964. kojeg je napisala Leslie Conn, a objavljen je kao David Jones and The King Bees za američki Vocalion Pop prvenstveno orijentiran ka jazzu. Zatim, tu je "You've got a habit of leaving"/ "Baby loves that way" iz 1965. potpisan kao Davy Jones & The Lower 3rd, "I dig everything", "Can't help thinking about me", "London boys" (sve iz 1966. kada je već promijenio 'prezime' u Bowie), "Silly boy blue" (1967.) i tako redom, a sve iz mahom zbrkane početne faze kada je mešetario od bubblegum, baroque-popa, folka, beata i uglavnom se nije obazirao na nekakav klasičan rock stvorivši si enormno konfuznu svaštaru koja mu je više odmogla nego li pomogla.
[  ]

Ipak, ovakvim apsolutno novim i osvježenim izvedbama sa spomenute 3 verzije pokazao je da se u svim tim pjesmama nalazilo 'ono nešto' samo je bilo poprilično smandrljano u želji za samodokazivanjem stilskog bogatstva i nekakvog iznenađenja na koje nitko nije obraćao pažnju. Svi ti singlovi i pjesme su u originalnim izdanjima prošle apsolutno nezapaženo. Za prvi proboj na top-listama trebao je pričekati do 11. srpnja 1969. kada se "Space oddity" pronašao sramežljivo na UK no.48, no to je već sasvim druga priča koja ne ulazi u ovaj koncept.
[  ]

Za sam omot je razmatrano nekoliko varijacija, na koncu je izabran monkey zbog kojeg je morao promijeniti prezime, točnije pjevač Monkees je imao isto ime i prezime, a razlog zašto se ovako dugo odgađalo njegovo izdanje jest u retrospekciji koja je daleko od onog intuitivnog i inovantnog Bowiea kojeg svi vole. Tada, početkom 21. stoljeća je uistinu bio u kompromisima očekujući novu inspiraciju koja je došla s "Heathen" albumom 2002. pokušavajući se uklopiti u novi moderni stil ozarivši se kreacijom s posljednja dva "The Next Day" (2013) i fantastičnim "Blackstar" (2016) kad je znao da su dani čovjeka koji je pao na Zemlju s Marsa odbrojani.

Ovo je samo opširan dokument s njegove popravne nastave za koju mu svaki r'n'r profesor mora dati visoku prolaznu ocjenu.

Naslovi CD1: 1.I dig everything, 2.You've got a habit of leaving, 3.The London boys, 4.Karma man, 5.Conversation piece, 6.Shadow man, 7.Let me sleep beside you, 8.Hole in the ground, 9.Baby loves that way, 10.Can't help thinking about me, 11.Silly boy blue, 12.Toy (you turn to drive)

CD2 (alternative version): 1.Lisa Jane (Leslie Conn), 2.You've got a habit of leaving, 3.Baby loves that way, 4.Can't help thinking about me, 5.I dig everything, 6.The London boys.7.Silly boy blue, 8.Let me sleep beside you, 9.In the heat of the morning, 10.Conversation piece, 11.Hole in the ground, 12.Shadow man, 13.Toy (your turn to drive)

CD3 (unplugged & somewhat slightly electric): 1.In the heat of the morning, 2.I dig everything, 3.You've got a habit of leaving, 4.The London boys, 5.Karma man, 6.Conversation piece, 7.Shadow man, 8.Let me sleep beside you, 9.Hole in the ground, 10.Baby loves that way, 11.Can't help thinking about me, 12.Silly boy blue, 13.Toy (your turn to drive)

ocjena albuma [1-10]: 7

horvi // 13/01/2022

Share    

> mjuzik [last wanz]

cover: Return To Annihilation

LOCRIAN: Return To Annihilation (2013)

| 09/08/2022 | edo žuđelović |

>> opširnije


cover: Battlestar Lemon

DEPRESSOR: Battlestar Lemon (2022)

| 08/08/2022 | horvi |

>> opširnije


cover: Diamonds

YAO BOBBY and SIMON GRAB: Diamonds (2019)

| 08/08/2022 | edo žuđelović |

>> opširnije


cover: Colab 47

SOUND_00 and LEFTERNA: Colab 47 (2021)

| 07/08/2022 | edo žuđelović |

>> opširnije


cover: Seven Psalms

NICK CAVE: Seven Psalms (2022)

| 07/08/2022 | horvi |

>> opširnije


> chek us aut!
> diskografija
cover: Toy
  • David Bowie (1967)
  • Space Oditty/ David Bowie (1969, reizdanje 1972)
  • The Man Who Sold The World (1970)
  • Hunky Dory (1971)
  • The Rise And Fall Of Ziggy Stardust And The Spiders From Mars (1972)
  • Aladdin Sane (1973)
  • Pin-Ups (1973)
  • Diamond Dogs (1974)
  • David Live (1974)
  • Young Americans (1975)
  • Station To Station (1976)
  • Low (1977)
  • Heroes (1977)
  • Stage, live (1978)
  • Lodger (1979)
  • Scary Monsters (and Super Creeps) (1980)
  • Christiane F. - Wir Kinder Vom Bahnhof Zoo, original soundtrack (1981)
  • Let's Dance (1983)
  • Ziggy Stardust: The Motion Picture 2 lp's (1983)
  • Tonight (1984)
  • Labyrinth, original soundtrack (1986)
  • Never Let Me Down (1987)
  • Tin Machine (1989)
  • Tin Machine II (1991)
  • Oy Vey, Baby, Tin Machine live (1992)
  • Black Tie, White Noise (1993)
  • The Buddha Of Suburbia (1993)
  • Outside (1995)
  • Earthling (1997)
  • Hours (1999)
  • Heathen (2002)
  • Reality (2003)
  • A Reality Tour, live (2010)
  • The Next Day (2013)
  • Blackstar (2016)
  • No Plan, EP (2017)
  • Tryin' to get to heaven/ Mother, single (2021)
  • Toy (2022)

> linkz
> rilejted? [@ terapija.net]
> last [10] @ terapija.net

well hosted by plus.hr | web by plastikfantastik*